Tri glagolska vremena spasenja

Kada smo tek postali kršćani, većina nas pomislila je na samo jedno spasenje – spasenje naših duša. Dok proučavamo Bibliju, automatski pokušavamo svaki put ovoj riječi pripisati ovo značenje. Ali prije ili kasnije otkrit ćemo da ono ne odgovara uvijek.

Nakon toga shvatimo da je spasenje vrlo općenita riječ koja znači “izbavljenje”, “sigurnost” ili “zdravlje”. U Filipljanima 1,19, na primjer, Pavao je koristi u kontekstu svog očekivanog izlaska iz zatvora:

“Jer znam da će mi to po vašoj molitvi i potpori Duha Isusa Krista izaći na spasenje.”

U Filipljanima 2,12 spasenje znači nešto posve drugo – znači rješenje problema koji se pojavio u crkvi u Filipima. Pojavio se ozbiljan slučaj nejedinstva (Fil 2,14; 4,2). Pavao podsjeća kršćane da je rješenje problema u tome da svi oni imaju ponizno i požrtvovno mišljenje Gospodina Isusa. Zatim u 2,12 kaže:

“Tako, ljubljeni moji, kao što uvijek poslušaste, ne samo kao za moje nazočnosti nego mnogo više sada, za moje nenazočnosti, sa strahom i trepetom radite oko svojega spasenja.”

Drugim riječima: “Rekao sam vam put izbavljenja iz problema koji vas muči. A sada radite na rješenju sa strahom i trepetom.”

U tri odlomka spasenje se opisuje kao izbavljenje od utapanja:

“No mornari su gledali kako da pobjegnu s broda pa spustiše čamac u more pod izlikom kao da namjeravaju s pramca spuštati sidra. Nato Pavao reče stotniku i vojnicima: ‘Ako ovi ne ostanu na brodu, vi se spasiti ne možete.'” (Dj 27,30-31)

“Vjerom Noa, upućen u ono što još ne bijaše vidljivo, pobojavši se, sagradi korablju na spasenje doma svojega…” (Heb 11,7a)

“U njemu ode i propovjedi i duhovima u tamnici, koji nekoć bijahu neposlušni kad ih ono jednom Božja strpljivost iščekivaše u dane Noine dok se gradila korablja, u kojoj nekolicina, to jest osam duša, bi spašeno vodom.” (1 Pt 3,19-20)

Bog je Spasitelj svih ljudi u smislu da sve ljude čuva i uzdržava:

“Ta za to se i trudimo i podnosimo sramotu, jer smo nadu položili u Boga živoga koji je Spasitelj svih ljudi, poglavito vjernika.” (1 Tim 4,10)

Ali upotrebe riječi spasenje ili spašen koje nas zanimaju na prvome mjestu one su koje se odnose na izbavljenje od grijeha. Ovo značenje vrlo je uobičajeno u Novome zavjetu.

Ovdje moramo naučiti razlikovati tri glagolska vremena spasenja – prošlo, sadašnje i buduće:

 

• Prošlo – Spašen sam od kazne za grijeh: opravdanje.
• Sadašnje – Spašavam se od moći grijeha: posvećenje.
• Buduće – Bit ću spašen od nazočnosti grijeha: proslavljenje.

 

Prošlo vrijeme

Evo nekoliko redaka koji na prvome mjestu govore o spasenju od kazne za grijeh:

“Ta milošću ste spašeni po vjeri! I to nije od vas, Božji je to dar!” (Ef 2,8)

“[Boga] koji nas je spasio i pozvao pozivom svetim…” (2 Tim 1,9a)

“On nas spasi, ne po djelima koja mi u pravednosti učinismo, nego po svojemu milosrđu – kupelji novoga rođenja i obnove po Duhu Svetome.” (Tit 3,5)

Obratite pažnju da je riječ spašen u ova tri primjera u prošlom vremenu. Međutim, postoje drugi reci koji govore o našem izbavljenju od kazne za grijeh u kojima glagol nije u prošlom vremenu.

“I nema ni u kojem drugom spasenja, jer pod nebom nema drugoga imena danoga ljudima po kojem nam se valja spasiti.” (Dj 4,12)

“Jer ako ustima svojim ispovijedaš Gospodina Isusa i srcem svojim uzvjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit ćeš spašen.” (Rim 10,9)

Dakle, misli li se na prošlo glagolsko vrijeme spasenja, treba odrediti ne prema glagolskom vremenu glagola, već prema sadržaju retka. Ako je predmet izbavljenje od prokletstva grijeha koje se događa jednom zauvijek, onda znate da se odnosi na prošlo glagolsko vrijeme spasenja.

 

Sadašnje vrijeme

Iako je istina da sam spašen u prošlosti, jednako je tako istina da se spašavam iz dana u dan. Spašen sam od prokletstva, spašavam se od štete. Spašen sam od kazne za grijeh, spašavam se od moći grijeha. Spašen sam dovršenim Kristovim djelom na križu, spašavam se kroz njegov život i njegovo služenje meni zdesna Bogu. To se misli u npr. Rimljanima 5,10:

“Jer ako se, dok još bijasmo neprijatelji, pomirismo s Bogom smrću Sina njegova, mnogo ćemo se više, pomireni, spasiti životom njegovim.”

Sadašnje glagolsko vrijeme spasenja gotovo je jednako posvećenju – procesu odvajanja od grijeha i onečišćenja za Boga. O tom spasenju, koje je trajan proces, čitamo u Hebrejima 7,25:

“Zato i može u potpunosti spasavati one koji po njemu pristupaju k Bogu kad svagda živi da se zauzima za njih.”

Sljedeći odlomak u kojem nalazimo sadašnje glagolsko vrijeme je 1. Korinćanima 1,18:

“Jer je riječ o križu onima koji propadaju ludost, a nama je koji se spasavamo sila Božja.”

 

Buduće vrijeme

I na kraju postoji budući aspekt spasenja. Kad susretnemo Spasitelja licem u lice, bit ćemo spašeni od nazočnosti grijeha. Naša tijela bit će otkupljena i proslavljena. U sljedećim recima opisuje se slavno buduće ostvarenje našeg spasenja:

“… jer sada je naše spasenje bliže nego kad uzvjerovasmo.” (Rim 13,11b)

“A mi, koji smo od dana, budimo trijezni, odjenimo oklop vjere i ljubavi, i kacigu, nadu spasenja. Jer Bog nas nije odredio za gnjev, nego za dobivanje spasenja po Gospodinu našemu Isusu Kristu.” (1 Sol 5,8-9)

“Drugi put će se, bez grijeha, ukazati onima koji ga iščekuju na spasenje.” (Heb 9,28b)

“… vas koji ste silom Božjom po vjeri čuvani za spasenje spremno da se objavi u posljednjemu vremenu.” (1 Pt 1,5)

 

Sva tri vremena

Ako teško možete uklopiti neki redak u jednu od ovih kategorija, sjetite se da se možda može primijeniti na sva tri glagolska vremena. Evo nekoliko primjera:

“A rodit će sina, i nadjenut ćeš mu ime Isus, jer on će spasiti puk svoj od grijeha njihovih.” (Mt 1,21)

“U njemu ste i vi, pošto ste čuli riječ istine – evanđelje spasenja svojega, u njemu ste, pošto uzvjerovaste, i zapečaćeni Duhom obećanim Svetim.” (Ef 1,13)

Dakle, u nekim slučajevima ne morate birati zato jer se jednakom snagom mogu primijeniti na sve tri faze spasenja.