021 782 530

Petrova 10, 21000 Split

Uwe Müller

Uwe Müller

Petak, 10 Srpanj 2015 08:08

Smrt jednog gurua (Rabi R. Maharaj)

smrt-jednog-gurua4

Rabi R. Maharaj potječe iz duge loze brahminskih svećenika i gurua te je odgojen kao jogi. Meditirao je satima svakog dana, ali postupno su mu se počele javljati sumnje. Živopisno i iskreno nam prikazuje hinduistički način života i običaje, slijedeći svoje teško traganje za smislom i borbu oko izbora između hinduizma i Krista.

RABINDRANATH R. MAHARAJ

 «Krajnje me uzmeniravalo to što je stanje blaženog mira koje sam dosegao u meditaciji, tako brzo nestalo čim bi me teta ukorila zbog lijenosti ili zapuštanja kućanskih poslova. Iako inače miran, tada bi se razbjesnio… ali sile koje sam razvijao svojim vježbanjem joge ostajale su u meni pa su se već počele pokazivati djelatnima u javnosti. Budući da sam znao da bez takvih objava nadnaravnog nikada neću pridobiti velik broj poklonika, jako sam se radovao sve većim duhovnim moćima… Već sam udjeljivao „Šaktin dodir“, poznat među guruima. Šakti je jedno od imena Kali, Šivine krvožedne žene koja voli ubijati, božice majke koja udjeljuje prasilu što izlazi iz srca svemira. »

Zašto i kako je onda ovaj cijenjeni guru postao kršćanin?

 O AUTORU

Rabindranath R. Maharaj je čovjek koji je na Trinidadu bio štovan kao bog, a sada putuje po svijetu služeći jedinom Bogu utjelovljenom u Isusu Kristu. Rođen u hinduističkoj kasti brahmina, Rabindranarh Maharaj je od malena bio pripreman preuzeti mjesto utjelovljenja «Atmana» kojem će hindusi prinositi žrtve i štovati ga kao božanstvo. Vrlo dobronamjerno i iskreno govori kako je, nakon mnogih mističnih iskustava, došao do odnosa sa svojim Stvoriteljem.

Srijeda, 08 Srpanj 2015 14:54

Poštujte pravila lijepog ponašanja

 

NEKE OPĆE SMJERNICE

Odijevajte se uredno i čisto. Budite primjer drugima. Sjetite se što je rekao Oswald Chambers: „Nemarnost je uvreda Svetom Duhu.“

Dolazite na vrijeme na sastanke. Nije pametno kasniti. Na taj način poručujete da je vaše vrijeme važno, a tuđe nije. Ako vidite da ćete zakasniti, nazovite i objasnite. Kad su neki ljudi zakasnili na molitveni sastanak, gđa Wetherell Johnson ih je upozorila da im se to više ne smije dogoditi. Rekla im je: „Nemojte vrijeđati veličanstvenost Svetog Duha.“

Srijeda, 08 Srpanj 2015 14:35

Volite Kristovu zajednicu

Ova spoznaja me je snažno pogodila prije više godina kad sam bio u Haifi. U Haifi se nalazi zajednica u kojoj vjerni Židovi i vjerni Arapi zajedno lome kruh. To je zaista divan prikaz onoga što nalazimo u Božjoj riječi. Nebeska bića gledaju i dive se Božjoj mudrosti.

Pavao govori o zajednici vjernika kao o ugaonom kamenu biblijske objave. U Kološanima 1,25 on piše: „... kojoj sam ja postao poslužitelj po odredbi Božjoj što mi je dana za vas: da ispunim Riječ Božju“ (NZ Vrtarić).

 

Tipično za dečke / Tipično za cure (Dick Baarsen)

Što decki moraju znati o curama - i obrnuto, naravno...

Dick Baarsen

Da, neznanje uzrokuje mnogo jada, osobito na podrucju seksualnosti. Postoji niz razlika između mladica i djevojaka koje stvarno treba uzeti u obzir. Cesto se govori kako su te razlike nastale pod utjecajem odgoja. Pa ipak, ima nekoliko velikih razlika koje se ne stjecu odgojem, nego postoje po prirodi stvari.
Tražiš li ispunjenje u seksualnom životu? Onda ćeš morati poštovati neka "pravila igre"i postaviti si važna pitanja.
Koliko ti je važna vlastita sreća u tom kontekstu?
Koliko si spreman u to uložiti?
Tko oblikuje tvoje misli na temu seksualnosti?
Što znaš o presudnim razlikama između spolova?
Jesi li svjestan da manjak znanja na tom poručju krije gomilu materijala za sukobe i može razoriti vezu? 
Koliko ti je važna sreća svojega budućeg partnera?

Kriticka analiza suvremenih obrazaca mišljenja o odnosu vjere i znanosti? 

Prof. dr. sc. John Lennox (PhD, Cambridge University, DPhil, Oxford University) 
Ako bismo trebali vjerovati Richardu Dawkinsu, onda je moderna znanost Boga stjerala u kut, "ubila" i konačno pokopala. Ateizam je jedina legitimna misaona pozicija, a predožba o Bogu Stvoritelju i Održavatelju hipoteza koje se trebamo odreći jer koči znanost.
U ovoj poticajnoj i provocirajućoj knjizi poznati matematičar John Lennox poziva na ozbiljno promišljanje o takvim tezama. Bog puno više odgovara suvremenoj znanosti nego što to neke ideologije mogu i zamisliti.

Ne postoji važnija debata od ove - debata između znanosti i religije. Ali trebala bi opet započeti, uz jasno razumijevanje što su zapravo znanost i religija. Lennox je to predivno napravio.
Colin Tudge, The Guardian


Kao agnostik u punom smislu riječi - kao 'onaj koji ne zna', smatram da je knjiga Johna Lennoxa intrigantna i da pruža mnogo materijala za razmišljanje... Hoće li njegovi argumenti uvjeriti čitatelja? Prepuštam drugima da to prosude. Ali kakav god bio zaključak, moramo se složiti da je ova knjiga dobro napisana i da potiče na razmišljanje, te da ce dati doprinos razumnoj diskusiji o najvećim pitanjima života.
Alann Emery, MD PhD DSc FRCP FRCPE FRSE FRSA, Sveučilište u Edinburghu


Ako krenete čitati ovu knjigu misleći da je odgovor na pitanje iz naslova "ne", uživat cete u ovoj majstorskoj zbirci dokaza. Ako krenete misleći da je odgovor "da", možda nećete na kraju biti uvjereni da trebate promijeniti svoje mišljenje, ali sigurno ćete biti suočeni s mnogim izazovnim i poticajnim idejama koje će napregnuti vaše sposobnosti razmišljanja. Što god na kraju zakljucili, nemoguce je da vam ovo nece biti poticajno štivo.
Keith Frayn, PhD ScD FRCPath, Sveucilište u Oxfordu

O AUTORU

John Lennox je profesor matematike na Oxfordskom sveučilištu te međunarodno priznati govornik na temu međuodnosa znanosti, filozofije i religije.

Studirao je na fakultetu Royal Armagh u Sjevernoj Irskoj i Emmanuel Collegeu na Sveučilištu Cambridge gdje je stekao magisterij (MA, MMath) a potom i doktorat (PhD). Dugo godina je radio na matematičkom institutu pri Velškom sveučilištu u Cardiffu koje mu je dodijelilo doktorat (DSc) zbog iznimnog doprinosa svom znanstvenom području. Nositelj je titule magistra (MA) i doktora filozofije (DPhil) Oxfordskog sveučilišta te magistra (MA) bioetike na Sveučilištu Surrey. Kao stipendist fondacije Alexander Von Humboldt predavao je na sveučilištima u Würzburgu i Freiburgu u Njemačkoj. Održao je brojna predavanja diljem Sjeverne Amerike, Istočne i Zapadne Europe i Australije iz područja matematike, filozofije znanosti te apologetike.
Redoviti je predavač na mnogim akademskim institucijama uključujući Said Business School, Sveučilište Oxford, Wycliffe Hall te
Oxford Centre for Christian Apologetics (OCCA). Napisao je niz knjiga u kojima istražuje odnos znanosti i kršćanstva te je sudjelovao u brojnim javnim debatama sa nekim od vodećih svjetskih ateističkih mislioca poput Richarda Dawkinsa, Christophera Hitchensa, Petera Singera, Petera Atkinsa, i dr.
Njegov matični fakultet je Green Templeton College u Oxfordu, gdje predaje matematiku i filozofiju znanosti.

Utorak, 07 Srpanj 2015 15:30

Ostanite čisti

 

NAPOMENA: U ovom poglavlju se otvoreno govori o seksualnim problemima. Trebaju ga čitati samo oni koji imaju problema u tom području.

Put kršćanske službe popločen je leševima onih koji su postali žrtvama seksualnih skandala. Oni su utrku započeli puni povjerenja i poleta, ali su onda počeli maštati o zabranjenim zadovoljstvima i konačno su im se predali.

Dr. Howard Hendricks je nabrojao 246 muškarca koji su krenuli u stalnu službu, ali su u roku od 1-2 godine doživjeli moralnu propast. Gotovo dvjesto pedeset muškaraca otpali su unutar dvadeset četiri mjeseca. Dakle, otprilike deset muškaraca mjesečno je postalo žrtvom sirene nedopuštenog seksa. Dr. Paul Beck je procijenio da samo desetina onih koji su krenuli u kršćansku službu sa dvadeset i jednom godinom još uvijek propovijeda evanđelje u dobi od šezdeset i pet godina.

Utorak, 07 Srpanj 2015 08:49

Postoje li dokazi za Božje postojanje?

 odsjaj biblije

Profesor se obratio studentima jednim neobičnim zahtjevom. “Neka ustanu oni koji su kršćani”, zamolio je.
Ustalo je nekoliko studenata i sramežljivo razmjenjivalo poglede dok su se pitali zašto su izdvojeni. “Tko je od vas ikada vidio Boga?” pitao je profesor. Nastala je potpuna tišina.
“Je li itko od vas ikada čuo Boga da mu govori?” nastavio je. I dalje tišina. Ohrabren, postavio je posljednje pitanje: “Jeste li ikada namirisali Boga, okusili Boga ili dodirnuli Boga?” Studenti kršćani i dalje su stajali u tišini. “Znao sam”, samodopadno je izjavio. “Želim da zapamtite nešto. Na ovim predavanjima bavimo se znanošću. Ne vjerujemo u ništa što se ne može vidjeti, čuti, namirisati, okusiti ili dodirnuti. Koliko je meni poznato, Bog ne postoji. Sjednite. Ne želim slušati o vašem Bogu do kraja semestra.”
Studenti su odmah potiho sjeli na svoja mjesta. Osim jednoga. Kad je uočio da jedan student još stoji, profesor se namrštio i pitao: “A što tebe muči?”
“Prije nego što sjednem, zanima me mogu li vam postaviti pitanje”, odgovorio je student. “Gospodine, jeste li ikada vidjeli, čuli, omirisali, okusili ili dodirnuli svoj mozak?” “Naravno da nisam”, odgovorio je profesor. “Zašto pitaš?” “Jer na temelju pravila koje ste malo prije postavili, moram zaključiti da ga nemate!” odgovorio je student i mudro sjeo na svoje mjesto. (Ne pitajte me koju je ocjenu dobio iz tog predmeta na kraju semestra!)

Nerazuman čovjek

Istina je da svi mi vjerujemo u mnoge stvari koje nismo osobno vidjeli, čuli, omirisali, okusili ili dotakli. U ovom trenutku okružen si radijskim valovima za koje nikada ne bi znao da postoje kad bi se pouzdao samo u svojih pet prirodnih osjetila. Jesi li ikada vidio atom? A gravitaciju? A jesi li ikada zapravo vidio vjetar?
Svakodnevno ljude proglašavaju krivima za zločine na temelju inkriminirajućih dokaza, a da ih pritom nitko nije vidio kako čine zločin! Vjerujemo u povijesne događaje jer su nam drugi ljudi ispričali što se dogodilo, a ne zato jer smo sve sami vidjeli. Zapravo većinu onoga što vjerujemo
o povijesti, geografiji, znanosti – čak i o suvremenim događajima – vjerujemo na temelju nečijeg svjedočanstva, a ne na temelju osobnog promatranja.
Jednako tako kao što postoje dokazi za postojanje radijskih valova, gravitacije, vjetra i mozga onog profesora, trebamo se pitati postoje li dokazi za postojanje Boga. Vjerujem da postoje.

Odakle sve potječe?

Jesi li ikada upoznao urara? Većina nas nije. A ipak, znaš li da urari postoje? Naravno da znaš! Kako to? Kad pogledaš na svoje zapešće, vidiš sat i zaključuješ da taj čudesan mali uređaj nije nastao sam od sebe. Netko ga je morao napraviti. Osobu koja sastavlja satove nazivamo urarom.
Jednak način razmišljanja možeš primijeniti kad promatraš zgradu i znaš da postoje arhitekti, inženjeri i zidari. Kad pogledaš automobil, znaš da postoje proizvođači automobila. Pogledaj knjigu i zaključit ćeš da postoji njezin pisac. Nije važno jesi li ikada upoznao sve te ljude jer njihov proizvod dokazuje da postoje. Na jednak način kao što sat dokazuje postojanje urara, zgrada postojanje arhitekta i knjiga postojanje pisca, stvorenje dokazuje postojanje stvoritelja.
Ovdje nailazimo na jedan od najosnovnijih zakona znanosti: zakon uzroka i posljedica. Ali promatranje stvorenja govori nam više od toga da stvoritelj samo postoji. Govori nam ponešto o tom stvoritelju.
Na primjer, uzmi u obzir da prvotni uzrok beskrajnog svemira mora biti beskonačan. Prvotni uzrok neograničene energije mora biti svemoćan (svemoguć). Prvotni uzrok svekolike kompleksnosti mora biti sveznajuć. Isto tako, prvotni uzrok beskrajnog vremena mora biti vječan. Odjednom shvaćamo kakav stvoritelj mora biti: beskonačan, svemoćan, sveznajuć i vječan.
Ali stvorenje pokazuje i više od toga. Pokazuje da prvotni uzrok života mora biti živ (ne samo neka energija ili “viša sila”). Odjednom otkrivamo da nam stvorenje govori vrlo konkretne stvari o Stvoritelju i da značajno produbljuje naše poimanje Boga. Vidimo ne samo da Bog postoji, već i da je doista fantastičan!

Tko je stvorio Stvoritelja?

Nažalost, skeptiku ovo nije uvjerljivo. Obično pokušava zaobići ovaj problem postavljanjem sljedećeg pitanja: “Ako sve ima svog tvorca, tko je stvorio Boga?”
Odgovor je jednostavan: “Nitko nije stvorio Boga!” Bog je vječan i postoji sam od sebe. Kada tvrdimo da svaka posljedica ima svoj uzrok, mislimo na fizički svemir. Ali Bog je duh i on se nalazi izvan fizikalnog. Zato on nije podložan zakonima fizike.
Drugi mogu ustvrditi da je sve nastalo evolucijom i slučajnošću. Iako se ovdje ne želim upuštati u detalje rasprave o evoluciji i stvaranju, dovoljno je reći da većina ljudi koji vjeruju u evoluciju koje sam upoznao i dalje vjeruju da je Bog morao voditi taj proces.
Na kraju krajeva, promotri kolika je vjerojatnost spontanog nastanka života. Znanstvenici su smislili fantastične ilustracije.
Kozmičke proporcije Francis Crick, jedan od otkrivača strukture DNK, izračunao je da je vjerojatnost spontanog nastanka lanca od 200 aminokiselina jednaka 1:10260! Taj je broj veći od procijenjenog broja atoma u cijelom našem sunčevom sustavu!
Veliki astrofizičar Sir Fredrick Hoyle izračunao je da je vjerojatnost spontanog nastanka biološkog života jednaka vjerojatnosti da 1051 slijepih ljudi istovremeno složi Rubikovu kocku! Hoyle nadalje tvrdi da je spontani nastanak života manje vjerojatan od toga da tornado na otpadu sastavi zrakoplov Boeing 747!
Roger Penrose, čovjek koji je dao doprinos u razvoju teorije crnih rupa, procijenio je vjerojatnost nastanka uređenog svemira “Velikim praskom” na 1:10123. Ova je vjerojatnost slična vjerojatnosti pogađanja mete promjera jednog centimetra na drugom kraju svemira ili vjerojatnosti da motka skakača s motkom ostane stajati okomito stoljećima nakon skoka!
Zapravo oni koji su čisti naturalisti – oni koji vjeruju da evolucija objašnjava naše porijeklo bez bilo kakvog Božjeg uplitanja – i sami trebaju odgovoriti na nekoliko teških pitanja.
Na primjer, kako je anorganska materija postala živa? Imamo li ikakve stvarne dokaze da se to ikada dogodilo? Dok promatramo prirodu, opažamo da materija s vremenom teži neredu (povećanju entropije). Ako je svijet stvoren bez intervencije, kako je materija postigla tako visok stupanj organizacije sama od sebe? Nastaje li red iz kaosa s vremenom?
Postoje još brojna druga pitanja, ali ova dva ukazuju na to da je život u našem svemiru krajnje kompleksan i dobro osmišljen – predobro da bi nastao bez intervencije inteligentnog bića. To inteligentno biće nazivamo “Bogom”.
Kulturološki dokazi Jesi li uočio da je svaka kultura koja je ikada otkrivena vjerovala u neku vrstu vrhovnog duhovnog bića? Iako se različiti narodi ne slažu oko toga tko je to biće ili kakvo je to biće, nikada u povijesti nije postojala nijedna kultura koja nije priznavala postojanje nekakvog vrhovnog bića. Razumno je pitati se bi li cijelo čovječanstvo ikada vjerovalo u nešto što jednostavno ne postoji?
Možda je na mjestu navesti primjer kako ljudi jednostavno ne vjeruju u nevjerojatno. Dok sam odrastao, mi Amerikanci bojali smo se doista stvarne opasnosti od izbijanja nuklearnog rata. Čak smo u školi vježbali što učiniti u slučaju nuklearnog napada. Bojali smo se da će nas napasti Sovjetski Savez ili možda Kuba. Koliko mi je poznato, nikada se nitko nije pripremao za nuklearni napad Haitija na SAD. Zašto? Zato jer Haiti nema nuklearno oružje! Nisu nas mogli napasti nečime što nemaju.
Većina ljudi razmatrat će ono što je moguće, a ne ono što je nemoguće. Na sličan način, činjenica da je velika većina ljudi kroz povijest razmatrala postojanje Boga i života nakon smrti, dokazuje mi da su Bog i život nakon smrti stvarnost. Postojanje čuda još je jedan od dokaza za Božje postojanje.
Ne govorim o “čudu izlaska sunca” ili o “čudu rođenja”. Govorim o stvarnom čudu pri kojem je došlo do kršenja
prirodnih zakona i za koje nema znanstvenog objašnjenja – Božjoj osobnoj intervenciji u ljudsku povijest.
Možda nikada nisi vidio čudo, ali postoje mnogi ljudi koji se mogu zakleti da jesu. Naravno, po samoj svojoj definiciji, čuda su rijetka i suprotna prirodnim zakonima.
Ali Bog voli ljude i želi se uključiti u njihove živote njima na korist. Ako mu otvoriš svoj život i otvoriš svoje oči te gledaš pažljivije, možda ćeš i u svom životu pronaći čuda.

Kad već spominjemo ateiste…

Kao što smo vidjeli, u debati o postojanju Boga, dokazi su na strani onih koji vjeruju, a ne na strani onih koji niječu postojanje Boga. Zapravo ću ići tako daleko i ustvrditi da biti ateist znači zauzeti neracionalan i neobranjiv stav.Dopusti da objasnim.

Čovjek može zauzeti jedan od sljedeća tri stava o postojanju Boga:
1. teizam, koji tvrdi da Bog postoji
2. agnosticizam, koji tvrdi da nije moguće znati postoji li Bog ili ne
3. ateizam, koji tvrdi da Bog ne postoji.

Dopusti mi da pokažem kako treći stav (ateizam) zapravo nije racionalan. Zamislimo da sam skupini ljudi rekao da sam sakrio rijedak srebrnjak negdje u gradu i poslao ih tražiti ga. Kad se svi vrate nekoliko sati kasnije, neki će radosno ustvrditi da su pronašli srebrnjak. Oni predstavljaju teiste (prvi stav). Drugi ljudi tvrde da su zbunjeni, tvrdeći da su tražili, ali nisu mogli pronaći srebrnjak. Međutim, priznaju da je grad prilično velik i da je srebrnjak možda sakriven na nekom mjestu gdje ga nisu tražili. Zato ne mogu tvrditi postoji li sakriveni srebrnjak ili ne negdje u gradu. Ova skupina predstavlja agnostike (drugi stav). Treća skupina tvrdi da je tražila srebrnjak, ali s obzirom da ga nije našla, srebrnjak jednostavno ne postoji. Ovi ljudi predstavljaju ateiste (treći stav). Iako drugi ljudi tvrde da su vidjeli srebrnjak, “ateisti” zapravo odbacuju njihove tvrdnje i smatraju ih zavedenima ili zbunjenima. Kada ih drugi ljudi potiču da nastave tražiti, “ateisti” im kažu da je to gubitak vremena. Ako ih upitate jesu li pretražili svaki kutak grada, “ateisti” će reći da to nije potrebno – pretražili su dovoljno prostora da mogu reći da srebrnjak jednostavno ne postoji!

Pomućena logika

Možeš vidjeti kako u ovoj priči prve dvije skupine mogu intelektualno obraniti svoje stavove, za razliku od treće skupine. Pretpostavljam da je veliki ateist Isaac Asimov zato jednom priznao: “Godinama sam pokušavao biti ateist iz intelektualnih razloga. Na kraju sam spoznao da to nije moguće. Zato sam postao ateist čisto iz emotivnih razloga.” A kakvi su to “emotivni razlozi” za nijekanje nečega što nije mogao intelektualno zanijekati? Asimov nije rekao.
Možda je smatrao da se Bog prema njemu loše odnosio, da ga je iznevjerio ili da ga nije volio. Možda je znao da vjera u Boga znači i priznavanje određene moralne odgovornosti pred Bogom s kojom se nije želio suočiti. Tko zna. Važno je da ti ne dopustiš da te “emotivni razlozi” sprečavaju u priznavanju postojanja Boga.
A ako Bog postoji, možeš li zamisliti išta važnije od otkrivanja tko je on i kakav je predivan život predvidio za tebe? Ja ne mogu! Zato prijeđimo na drugo poglavlje u kojem ćemo pronaći odgovor na ovo jako važno pitanje.

 worship

Ovo poglavlje namijenjeno je prvenstveno glazbenim službenicima koji su neodlučni između tradicionalne i suvremene glazbe. I ja sam se osobno dugo mučio s ovim pitanjem. Kada su mi se napokon otvorile oči po pitanju problema suvremene glazbe u crkvi, viknuo sam i upitao Judy, «Pa reci mi onda koju bih glazbu trebao svirati!» Kada sam ranije pozvao Chrisovoga omladinskog pastora na odgovornost vezano za rock koncert u crkvi, zatražio je od mene da osmislim okvire prihvatljive glazbe. Svima nama trebaju smjernice.

Sakupljam «smjernice za slavljenje i obožavanje» sa svih crkvenih web-stranica da bih vidio kao to oni rade. U crkvama sklonima Pokretu suvremene kršćanske glazbe najčešće daju sve od sebe kako bi se hvalili glazbenom raznolikošću, ali tamo ne nalazim nikakve okvire prihvatljive glazbe. To nas više ne bi trebalo čuditi, obzirom da smo vidjeli da je u samome srcu filozofije suvremene kršćanske glazbe ideja da smjernice za glazbu ni ne mogu postojati jer je sve jednako dobro.

 ehescheidung

Posljednja istraživanja ukazuju da će se dva od tri braka završiti razvodom. Za one koji ulaze u brak po drugi put, prognoze su još lošije.

S tako uznemiravajućim statistikama, postaje vrlo važno odgovoriti na pitanje što je to što lini brak uspješnim i stabilnim, a što uzrokuje razvod.

Tijekom niza godina mnoštvo teorija je pokušalo objasniti razloge za razvod. Neke od tih teorija su postale vrlo popularne i još uvijek imaju utjecaj na shvačanja ljudi o braku kao i na bračno savjetovanje ili terapiju. Nažalost, ponekad nije toliko važno jesu li autori knjiga i teorija o braku u pravu ili ne, dokle god su popularni i zanimljivi.

Kršćanske crkve su se, u pokušaju da ponude principe za uspješan brak, pozvale na biblijske tekstove o braku. Međutim, za autore Biblije, brak je imao drugačije značenje nego ono koje imamo u 21. stoljeću. U vremenu u kome su brakovi bili ugovoreni i predstavljali savez među obiteljima ili državama, kao i razmjenu dobara, brak ima drugačije značenje od onog koje mi znamo u kulturi u kojoj je rezultat romantičnih osjećaja.

Novo u trgovini

10,00 HRK
9,00 HRK po komadu za kupovinu najmanje 20
8,00 HRK po komadu za kupovinu najmanje 100
6,00 HRK po komadu za kupovinu najmanje 200
Kalendar "ZRAKE SVJETLOSTI" 2018.